Na poziv Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine u Sarajevu u prostorijama tog ministarstva, dana 11. juna 2026. godine održan je sastanak predstavnika dvije advokatske Komore u Bosni i Hercegovini sa predstavnicima pomenutog ministarstva. Ispred Ministarstva Bosne i Hercegovine sastanku je prisustvovao gospodin Željko Bogut, sekretar Ministarstva pravde, sa svojim pomoćnicima, a u ime advokatskih Komora za odvjetničku Komoru Federacije Bosne i Hercegovine predsjednica Komore Ana Primoraca, advokat iz Mostara i Tanja Hadžagić predsjednica Upravnog odbora ove Komore, advokat iz Sarajeva. Advokatsku Komoru Republike Srpske predstavljao je Dalibor Mrša, advokat iz Banja Luke, predsjednik Izvršnog odbora.
Tema sastanka je bila „Reforma zakonodavnog sistema u domenu izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku, koji se odnosi na žalbu kao djelotvoran pravni lijek“.
U prethodnim godinama Visoki sudski tužilački savjet Bosne i Hercegovine, dostavio je inicijativu za izmjenu ovog zakona, na način da se uvede jedan novi Institut, u žalbeni postupak, a to je prethodno ispitivanje žalbe u smislu njene osnovanosti, sa intencijom da se sudijama prvog stepena da mogućnost da ispituju osnovanost ove žalbe i da nakon donošenja odluke o osnovanosti, ova žalba bude upućena dalje drugostepenom sudu ili eventualno da bude odbačena kao očigledno neosnovana.
Obe advokatske Komore su još 2023. godine izrazile zabrinutost povodom namjera za uvođenje ovakvog odlučivanja kada je u pitanju žalba koja ima suspenzivno i devolutivno dejstvo i koja je najčešće strankama u postupku, jedini djelotvoran pravni lijek, kada su u pitanju prvostepene odluke sudova.
Takođe, obe advokatske Komore su jasno stavile do znanja, da bi ovakvim načinom postupanja bila data velika arbitrarnost sudovima u Bosni i Hercegovini, a posebno bi se dovelo u pitanju pravna sigurnost u pogledu sudske prakse koja je već sada izuzetno šarolika, što stvara dodatnu složenost u donošenju odluka svih nivoa sudova u Bosni i Hercegovini, a što dodatno produbljuje i onako poljuljano povjerenje građana u pravosudni sistem Bosne i Hercegovine.
Napomenuto je da je žalba kao redovan pravni lijek zagarantovano Ustavima, entiteskim Ustavima kao i samim Ustavom Bosne i Hercegovine ali i Konvencijom o ljudskim pravima i da se na taj način direktno narušava pravo na pravično suđenje i pravo na djelotvoran pravni lijek a na neki način, posredno i pravo na pristup sudu. Sagledani su svi aspekti mogućnosti uvođenja jednog novog Instituta pa je i sa tog aspekta sugerisano, da kada već postoji obaveza suda, da preispita žalbu i da suštinski ulazi u meritum osnovanosti same žalbe, onda nema nikakvog razloga da se u tom segmentu stvara jedan „međukorak“ u donošenju odluke po pitanju ovog pravnog lijeka.
Takođe, posebno je naglašeno da se na ovakav način, ako već postoji intencija da se Okružni sudovi, odnosno Kantonalni sudovi kao drugostepeni, rasterete po pitanju odlučivanja po žalbama u postupcima, suštinski, tim istim žalbama zatrpavao Vrhovni sud, odnosno Vrhovni sudovi oba entiteta, jer bi u konačnici oni morali da daju odgovore na pitanja, zašto je određena žalba odbačena kao očigledno neosnovana, jer bi se na tu odluku prvostepenih sudova, svi koji su nezadovoljni opet mogli obraćati redovnim pravnim lijekom, upravo Vrhovnim sudovima u oba entiteta.
Predstavnici Ministarstva pravde su vrlo jasno stavili do znanja predstavnicima obje advokatske Komore, da razumiju izraženu bojazan, da razumiju argumente koji su izneseni na današnjem sastanku i u komunikaciji koja je prethodila današnjem sastanku, a ujedno je iskazana spremnost da se u sve značajne procese, kada je u pitanju donošenje novih zakona ili izmjena postojećih u sve te procese uključe predstavnici obje advokatske Komore i da je dijalog između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i advokatskih Komora u Bosni i Hercegovini izuzetno značajan.
Predstavnici obje advokatske Komore su istrajali na stavu da je u svim procesima kada se donose ili mijenjaju postojeći zakoni ili podzakonska akta i postojeći propisi u Bosni i Hercegovini, treba da se čuje riječ advokata, jer su upravo advokati oni koji su na prvoj „borbenoj“ liniji, kada je u pitanju donošenje odluka, prisustvovanje sudskim procesima i kreiranje budućih sudskih stavova budućih sudskih stavova prilikom donošenja odluka u pravosuđu Bosne i Hercegovine u njenoj cijelostii.
Sastanak je ocijenjen kao izuzetno uspješan, a rezultate ovog sastanaka ćemo sagledati u budućnosti kada bude i održana javna rasprava o ovom pitanju i kada se advokatske Komore i na tim raspravama očituju po ovom pitanju i svim budućim pitanjima.