IZVJEŠTAJ O ONLINE SEMINARU O DIGITALIZACIJI PRAVOSUĐA

01.12.2020.

Izvještaj o online seminaru o digitalizaciji pravosuđa održanom 17.10.2020. godine u organizaciji CCBE-a (Vijeća advokatskih komora i pravnih društava Evrope)   Dana 17.10.2020. godine u organizaciji CCBE-a održan je online seminar o digitalizaciji pravosuđa u kome su izlagači, između ostalih, bili i Kristina Lambreht, Ministar pravde Savezne Republike Njemačke, Didier Rejnolds, Evropski komesar za pravdu, Huan Fernando Lopez Aguilar, predsjedavajući Komiteta Evropskog parlamenta za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove. Izlagači su saglasni u vezi sa pitanjem neophodnosti digitalizacije pravosuđa prvenstveno kroz pristup sudskim dokumentima putem interneta, dostave dokaza i razmjene podnesaka elektronskim putem. G. Rejnolds je istakao da je neophodno da države kandidati za članstvo u Evropskoj uniji rade na digitalizaciji ovih oblasti pravosuđa. Isto tako, u cilju veće transparentnosti rada pravosuđa i ujednačavanja sudske prakse, neophodno je da sudske odluke budu objavljivane na internetu, a što obuhvata, ne samo presude, nego i druge sudske odluke. Posebno je neophodno da profesionalnci (sudije, tužioci i advokati) imaju neograničen pristup svim sudskim odlukama. S druge strane, prilikom javne objave odluka, neophodno je voditi računa o zaštiti ličnih podataka i prava na privatnost. Što se tiče online suđenja, bitno je pronaći ravnotežu između efikasnosti sudskog postupka, s jedine strane, i prava na pravično suđenje i prava na pristup pravdi, s druge strane. U slučaju da se sve strane u postupku slože da se suđenje odvija online, nema smetnji da se takvo suđenje organizuje, uz eventualnu neophodnost promjene određenih procesnih zakona. Isto tako, nema smetnji da se online organizuju ročišta radi izjašnjenja o krivici, razmatranja sporazuma o priznanju krivice, poravnanja u parničnim postupcima. U krivičnim postupcima neophodno je da se obezbijedi obavljanje povjerljivih razgovora između optuženog i branioca, što je otežano u slučaju online suđenja. U svakom slučaju, pravo na pravično suđenje digitalizacijom ne smije biti ugroženo. Stoga, saslušanje svjedoka, naročito u krivičnim postupcima, po pravilu, zahtijeva neposredno saslušanje. Primjena vještačke inteligencije, kao dio digitalizacije pravosuđa je poželjna u pogledu uvođenja algoritama za provjeru sudske prakse u istim i/ili sličnim predmetima. Pristup takvim algoritmima je nužno obezbijediti za sudije, tužioce i advokate. Na ovaj način bi se postiglo ujednačavanje sudske prakse pred različitim sudovima. Digitalizacijom pravosuđa se otvara i pitanje pristupa pravdi zbog generacijskih razlika u obrazovanju o digitalnim medijima. U posljednje vrijeme, policijski organi sve češće koriste različite algoritme za analizu dokaza. Ovakve analize stvaraju brojne probleme i pokreću brojna pitanja. Moglo bi se prihvatiti da se navedeni algoritmi koriste tokom istrage, naročito u složenim predmetima, u svrhu usmjeravanja istrage. Međutim, postavlja se pitanje jednakosti oružja, jer je vještačka inteligencija nesporno pristupačnija policijskim organima, nego odbrani. Pored toga, proizvode korišćenja vještačke inteligencije – raznih softvera, koji koriste različite algoritme za analizu dokaza, je neprihvatljivo koristiti pred sudom. Osnovna uloga sudije/porote u sudskim postupcima jeste da neposredno izvrše uvid u sve dokaze, da ih analiziraju, pojedinačno i u međusobnoj vezi i da na osnovu toga donesu odluku. Analiza dokaza korišćenjem vještačke inteligencije je neprihvatljiva, jer bi se na taj način uloga odlučivanja i primjena pravde dala u ruke policiji i vještačkoj inteligenciji, pa bi umjesto sudija algoritmi odlučivali o krivici, kazni, primjeni prava. Zbog svega navedenog, posebno je neophodno voditi računa o tome da ostvarivanje pravde mora biti digitalizacijom unaprijeđeno, a ne umanjeno ili izmijenjeno. U tom smislu, neophodan je jedinstven pristup svih članica EU i zemalja kandidata, kao i supervizija digitalizacije od strane nadležnih organa EU.   Advokat Tatjana Savić Predstavnik Advokatske komore RS u CCBE-u

KRATKI NARATIVNI IZVJEŠTAJ O SEMINARU „PRAVO NA SLOBODU IZRAŽAVANJA“

13.09.2020.

Izvještaj o seminaru „Pravo na slobodu izražavanja – član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama   Hotel“San“Laktaši 11.-12.09.2020.godine (izvještaj sačinila Milana Buljić, advokat  iz Banjaluke)   1. UVOD Na seminaru “Pravo na slobodu izražavanja – član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama”, Laktaši ,11.-12.09.2020.godine, učestvovala sam kao predavač na sljedeće teme: √   Zaštita advokata i državnih službenika, Sloboda izražavanja advokata √   Internet i sloboda izrazavanja: miješanje u slobodu korištenja interneta, evropski standardi i primjena trodjelnog testa na slobodu korištenja interneta 2. EDUKACIJA Kao predavač na obuci za advokate u oblasti slobode izražavanja i primjene člana 10 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnim slobodama sam učestvovala kao predavač za dvije, gore naznačene teme koje su obrađivane na seminaru. Prva tema fokusirala se na primjene trodijelnog testa u praksi Evropskog suda sa osvrtom na praksu ESLJP i domaćih sudova u odnosu na sudije kao nosioce pravosudne funkcije i posebnu zaštitu istih u smislu člana 10 stav 2 EK- , zaštita autoriteta i nezavisnosti pravosuđa, kao i pitanje slobode zaštite izražavanja advokata, kao spone između javnosti i pravosuđa. Druga tema odnosila se na primjenu trodijelnog testa u odnosu na internet i slobodu izražavanja, uz osvrt na pitanje i princip proporcionalnosti, što je pokazano i kroz praktičan primjer u predmetu Delfi protiv Estonije. Sa učesnicima seminara vođena je i konstruktivna diskusija u pogledu standarda u odnosu na slobodu izražavanja online i offline, te se kroz veći broj primjera povukla pralalela u odnosu na primjenjivost evrposkih standarda u odnosu na situaciju u domaćem pravosudnom sistemu. Sa zadovoljstvom ističem da su učesnici obuke i iskazali zainteresovanost, kako za tematiku tako i za nastavak edukacije iz ove oblasti, te. ukazali da postoji potreba za mnogo češćim zajedničkim aktivnostima, radi pobolјšanja položaja advokata u cijeloj BiH.   U nadi da ćemo i dalje uspješno sarađivati,  stojim Vam na raspolaganju. Milana Buljić, advokat Banjaluka, septembar 2020.godine

IZVJEŠTAJ SA SEMINARA „MEDUNARODNI STANDARDI I DOMAĆA PRAKSA U OBLASTI NASILJA U PORODICI I NASILJA PREMA ŽENAMA“

28.02.2020.

Izvještaj sa seminara „Međunarodni standardi i domaća praksa u oblasti nasilja u porodici i nasilja prema ženama“, Banja Luka, 27.02.2020. godine   Izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Aleksandra Petrić i predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Branislav A. Rakić potpisali su Sporazum o saradnji i principima rada u cilju zajedničkog djelovanja i jačanja međusobne saradnje radi promovisanja rodne ravnopravnosti u postupcima pred pravosudnim institucijama Republike Srpske i pružanja pomoći i podrške ženama žrtvama rodno zasnovanog nasilja. U   okviru   Sporazuma,   27.02.2020.   godine   održan   je   seminar   na   temu „Međunarodni standardi i domaća praksa u oblasti nasilja u porodici i nasilja prema ženama“ u prostorijama Advokatske komore Republike Srpske, u Banjoj Luci. Cilj ovakvih edukacija je prevencija i suzbijanje nasilja na osnovu pola/roda, ostvarivanje podrške pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. Prikupljanjem i analizom relevantnih informacija u vezi sa načinom rada u postupcima procesuiranja predmeta seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, pruža se podrška procesu reformi pravosuđa i ukazuje se na sistemske probleme u procesuiranju predmeta seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Na osnovu prikupljenih podataka vrši se procjena u kojoj mjeri se pravosuđe pridržava relevantnih međunarodnih standarda i domaćih zakona koji se odnose na seksualno i rodno zasnovano nasilje, a što doprinosi procesu izgradnje transparentnosti i povjerenja u rad pravosuđa. Stoga je potrebno realizovati kontinuiranu edukaciju svih subjekata zaštite kako bi primjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj dala očekivane rezultate u praksi i doprinijela većem nivou zaštite žrtava nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja. Prof. dr Ivanka Marković održala je predavanje na temu Zaštita žrtve prema Istanbulskoj konvenciji i novine u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. Istakla je da kada se spomene termin nasilje u porodici, većinu to asocira na nasilje muškarca nad ženom i da je to jedino protiv čega se borimo kada se o ovom pitanju progovori. Međutim, to je  potpuno pogrešna  percepcija  jer nasilje u porodici može da se desi svim generacijama, odnosno uzrastima, kao i osobama oba pola. Statistike pokazuju da ima sve više međugeneracijskog nasilja u porodici, pa i nasilja djece prema ostarjelim roditeljima, čak i bakama. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, nasilje u porodici će se u Republici Srpskoj ubuduće tretirati isključivo kao krivično djelo, a ne da se kao do sada, u svakom pojedinačnom slučaju procjenjuje da li je u pitanju krivično djelo ili prekršaj. Prof. dr Ivanka Marković smatra da je ovakvo zakonsko rješenje ispravno, ali kao takvo će uroditi plodom samo ako se bude primjenjivalo u potpunosti i bez izuzetaka. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici se poseban značaj daje policiji, odnosno obavezi policije da prilikom prvog dolaska na lice mjesta obavijeste žrtvu o svim sredstvima koje oni imaju na raspolaganju da bi se žrtve zaštitile od nasilja u porodici, da naprave plan rizika, te da prijavu dostave tužilaštvu. Jedna od izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u porodici je uvođenje osobe od povjerenja. Žrtva može izabrati, prije ili u toku postupka, lice od povjerenja koje će biti prisutno tokom jednog ili više postupaka ili radnji u vezi zaštite od nasilja u porodici. Lice od povjerenja može biti bilo koje punoljetno lice osim  učinioca  nasilja. Nadležni organi su obavezni da omoguće prisustvo lica od povjerenja u svim postupcima i radnjama u koje je uključena žrtva, u skladu sa propisima iz svoje nadležnosti. Amela Bašić Tomić, koordinatorica Sigurne kuće u Banjoj Luci govorila je o rodnim stereotipima u sudskim postupcima. Ključni faktor prevencije i zaštite od nasilja nad ženama je ekonomsko osnaživanje žena. Gotovo svi podaci prijavljenih slučajeva nasilja ukazuju da je ekonomska zavisnost jedan od najčešćih razloga zbog kojeg žene koje trpe nasilje ostaju uz  partnera. Ekonomsko osnaživanje pomaže ženama  da uspostave osjećaj sigurnosti, pronađu posao ili radom u kući obezbijede sebi finansijska sredstva za život kojim mogu da izađu iz začaranog kruga nasilja. Jedan od zaključaka navedenog seminara je da je neophodno podići svijest svih građana Republike Srpske o ovom problemu, pogotovo u malim lokalnim zajednicama, jer je ova tema u našem podneblju još uvijek tabu tema ali i podići svijest o nasilju nad ženama u svim sferama javnog i privatnog života.